Kada terapiju za astmu treba korigovati?

Sklonost ka bronhijalnoj astmi možu da postoji godinama, ali napad može da pokrenu alergen, virusna infekcija, magla, hladnoća ili vlaga. Hladno vreme iritira disajne puteve, steže bronhije i zapravo je okidač za astmatični napad.
Pacijentima sa bronhijalnom astmom tokom jeseni ne prija ni duži boravak u zatvornim prostorijama. Virusi se lakše šire i mogu da izazovu pogoršanje bolesti. Osim toga, izlazak iz tople prostorije na hladan vazduh takođe može da isprovocira astmatični napad. Bronhije reaguju veoma brzo, sužavaju se i pojačava se sekrecija. Zbog suženja bronhija i pojačane sekrecije sluzi, nastaju različite tegobe. Ponekad se astmatični napad manifestuje nadražajnim kašljem koji se ponavlja, a može da se javi i “zviždanje” ili “sviranje” u grudima, koje ne dozvoljava da pacijent udahne vazduh punim plućima. Kada nastanu iznenadni napadi gušenja, kao posledica preosetljivosti na alergene koji udisanjem dospevaju u bronhije, potrebno je da se hitno reaguje.
Teži astmatičari ponekad moraju hitno da se zbrinu. Najčešće je dovoljno da prime terapiju i da se napad smiri, dok je ponekad neophodno i bolničko lečenje.
Ako se pacijent koji već ima dijagnostikovanu bolest požali na pogoršanja, odnosno da su napadi gušenja postali učestaliji ili da duže traju, to je znak da je neophodno da se terapija koriguje.
Odgovarajući lekovi i pomoć u kritičnim trenucima su najvažniji. Bitno je da pacijent dobije precizan plan lečenja u periodu akutnog stanja, ali i kada se bolest povlači. Terapiju je uvek potrebno prilagoditi trenutnoj situaciji. U slučaju čestih napada, neophodne su češće kontrole kod alergologa.
Često provetravanje i utopljavanje
Bez obzira na vrstu astme, pacijentima smeta povišena vlaga u vazduhu, zbog čega je potrebno da u prostorijama u kojima borave bude suvo i toplo. Previsoke temperature nisu poželjne i obavezno je provetravanje prostorije. Osim toga, noge treba uvek da budu tople, a obuća suva.
